fbpx

Tajnovita šumska koka na Tari, ptica leštarka

Tajnovita šumska koka na Tari, ptica leštarka

Leštarka je mala, tajnovita šumska koka. Kolorit perja veoma joj je složen, ali uglavnom je odlikuje riđe-siva obojenost glave i leđa sa svetlim vrhovima pera, crna guša, taman kljun, crno pirgav siv stomak, jarko crvena obrva i bela podočna pruga koja oivičava crnu gušu protežući se do grudi. Zvuk koji krila proizvode prilikom leta prepoznatljiv je i čini prepoznavanje lakim, čak i ako jedinka nije dobro osmotrena.

Rasprostranjena je u šumskim područjima centralne, istočne i severne Evrope, u brdsko-planinskim predelima Balkanskog poluostrva i umerenom pojasu Azije do obala Tihog okeana. Staništa su joj guste četinarske i mešovite šume (retko listopadne) sa razvijenim spratom prizemne vegetacije, često u blizini tresava i potoka, a posebno je prisutna tamo gde rastu breza Betula spp, bukva Fagus spp, jasika Populus tremula i drugo listopadno drveće unutar mešovitih sastojina. Brojnost značajno varira pojedinih godina, a pri povoljnim uslovima u staništu može biti najviše 3-4 mužjaka na 1 km2.

Tokom trajanja snežnog pokrivača, leštarke se hrane resama i pupoljcima listopadnog drveća, a najviše jove Alnus spp, breze, lešnika Corylus avellana, brekinje Sorbus torminalis i bukve. Skitanje ptica u zavisnosti od klimatskih prilika, zimi je redovna pojava. U doba godine bez snežnog pokrivača, ptice se hrane bobicama različitog grmlja, semenom i delovima biljaka i trava. S tim u vezi, leštarka izbegava otvorena područja i naročito je osetljiva na fragmentaciju šumskih staništa.

Leštarke se pare u aprilu i maju u periodu topljenja snega. Gnezdo je uvek na zemlji, sakriveno u stelji i vegetaciji, a samo ženka inkubira jaja. Leštarke imaju samo jedno leglo godišnje, ali se gneze naknadno ukoliko leglo propadne tokom polaganja jaja ili tokom rane inkubacije. Veličina pologa iznosi 5-12 jaja, a inkubacija počinje sa poslednjim izleženim jajetom. Mladi se izležu nakon 21-25 dana od početka inkubacije. Mladi napuštaju gnezdo ubrzo po izleganju, a ženka ih vodi i štiti do jeseni. U prvim nedeljama života mlade ptice zavise u velikoj meri od visokoenergetske hrane, pa u ovom periodu beskičmenjaci čine najveći deo njihove ishrane.

Ugrožavajući faktori koji smanjuju brojnost leštarki su fragmentacija i uniformisanje sastava šumskih staništa, proganjanje, krivolov i uznemiravanje na gnezdilištima.

Stanarica je. U Srbiji je redovna gnezdarica šumskih staništa u brdsko-planinskim područjima, čija se populacija procenjuje na 800-1.300 gnezdećih parova. Na području Tare gnezdi se najmanje 80 parova leštarke.

Autori: Marko Janković, Draženko Rajković

Podeli ovu vest

26/04/2023 0 comment

Nedaleko od Valjeva nalazi se selo Brankovina, koje je tokom devetnaestog veka steklo svoju slavu, kroz dramatične događaje tog vremena. Zato ga, s ...

03/07/2023 0 comment

Jošanička Banja se nalazi na obroncima Kopaonika (24 km udaljena), u dolini reke Jošanice i njene pritoke Samokovke, na nadmorskoj visini od 550 m. ...

21/09/2023 0 comment

U selu Sirogojno 26 km od turističkog centra Zlatibor, nalazi se jedini muzej na otvorenom u Srbiji "Staro selo". Na lokaciju od pet hektara, pored ...

22/09/2023 0 comment

Predov Krst je razmeđe grebenova koje se nalazi u najzabitijem delu Tare, okruženo sa svih strana krivinom Perućačkog jezera na Drini, potpuno mimo ...

16/09/2023 0 comment

 Letnja sezona u planinskim centrima Skijališta Srbije Kopaonik i Tornik se završava u nedelju 17.septembra nakon 90, odnosno 91 dan rada. ...

20/09/2023 0 comment

Spomen kompleks Milošu Obrenoviću u selu Gornja Dobrinja se nalazi u podnožju planine Maljen na 20 km severno od Požege. Sastoji se od crkve Svetih ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti