fbpx

Velika narodna skupština i prisajedinjenje Vojvodine

Velika narodna skupština i prisajedinjenje Vojvodine

Istoriografski je zabeleženo da su u jesen 1918. godine politička zbivanja u Vojvodini dobila obeležje pokreta za nacionalno oslobođenje i otcepljenje Južnih Slovena od Ugarske.

S obzirom na brojnost i nacionalni potencijal inteligencije, Srbi su predvodili ovu borbu. Politička situacija bila je neizvesna uprkos odlučnoj vojnoj pobedi saveznika. Predstojala je vrlo složena diplomatska igra i srpska unutar stranačka borba Pripreme za donošenje politički utemeljene odluke o načinu ulaska Vojvodine u sastav nove jugoslovenske države obavljene su u Novosadskom odboru 17. novembra 1918. godine. Trijumf nacionalnih ideja ostvaren je na "Velikoj narodnoj skupštini Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u Banatu, Bačkoj i Baranji" održanoj 25. novembra 1918. godine Brojnost delegata i njihov organizovan dolazak u Novi Sad ilustrovao je solidnu organizaciju, pre svega, srpskog stanovništva, ali i potpuno odsustvo neslovenskog življa. U okolnostima koje su postojale, organizacija izbora skupštinskih predstavnika nije mogla da ispoštuje demokratsku izbornu proceduru, već se oslanjala na većinsku političku volju slovenskog stanovništva, ponajpre Srba u Vojvodini. Odlukama skupštine Vojvodina je prisajedinjena Kraljevini Srbiji i formirani su novi organi uprave - Veliki narodni savet i Narodna uprava.

Nacionalni položaj Srba u Austro-Ugarskoj monarhiji, neposredno uoči "Velikog rata" bio je višestruko uslovljen. Na ovaj položaj, svojim kontekstom podjednako su uticale i unutrašnje političke okolnosti društvenog razvoja Monarhije i međunarodne okolnosti. U vezi sa stanjem u zemlji, mnogonacionalna Monarhija, uprkos deklarativne modernizacije svog društvenog urećenja i promovisanja ideje državnog univerzalizma kroz projekat tzv. "Austrijske ideje"1, a uz podršku uticajnih političkih krugova naklonjenih katoličkoj ideologiji, nasuprot veri2, bila je očigledno opterećena diskriminacijom i ostrašćenim nacionalizmom.

Autor: dr Saša Marković, istoričar

Podeli ovu vest

16/01/2015 0 comment

Svetozar Miletić je selo koje je udaljeno 12 km od Sombora, na putu prema Subotici. Njegovi stanovnici ga od milja zovu Lemeš, iako se nikako zvanično tako nije zvao, ali se naziv odomaćio, pa otud naziv LEMEŠKI KULEN za specijalitet koji se pravi od prvoklasnog svinjskog mesa. Nema podataka ko i kada ga je prvi osmislio i napravio, ali se ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti