fbpx

Loženje badnjaka - koliko varnica toliko parica

Loženje badnjaka - koliko varnica toliko parica

Izgaranje badnjaka popraćeno je molitvama da u narednoj godini ne manjka hrane, sreće, ljubavi i novca. Prema badnjaku se odnosimo kao prema ličnosti; upućuju mu pozdrave i prinose žrtve: žito, vino i med. Badnjak gori i tokom Božića: prvi posetilac na Božić udara po njemu žaračem ili granom dok želi da sreća i napredak porodice budu obilati kao varnice koje izlijeću iz badnjaka. Budući da današnji način stanovanja ne dozvoljava vatru na ognjištu, badnjak je najčešće predstavljen hrastovom grančicom kojom se na Badnji dan ukrasi dom.

Badnjak se svečano loži u znak sećanja na vatru koju su po narodnom predanju vitlejemski pastiri naložili u pećini u kojoj se rodio Isus Hristos, da bi ogrejali božansko novorođenče i njegovu majku. Badnjak se takođe može tumačiti kao simbol krsta na kome je Hristos raspet, pri čemu toplina vatre simbolizujue spasenje za ljudski rod koje je, po hrišćanskom verovanju, omogućeno Hristovim raspećem. Istoričari religije, filolozi i etnolozi smatraju da su Srbi nasledili ovaj običaj iz svoje prethrišćanske religije. Oni tumače badnjak kao utjelovljenje duha rastinja i kao božanstvo koje umire spaljivanjem pa uskrsava, kojem su se prinosile žrtve i upućivale molitve radi plodnosti polja, zdravlja i sreće porodice. Njegova vatra simbolizovala je svetlost sunca, obezbeđujući sunčevu životvornu snagu u narednoj godini. Neki od južnoslovenskih naroda imaju slične običaje, a tradicija da porodica na Badnji dan svečano naloži drvo na ognjištu zabeležena je i među drugim evropskim narodima.

Srpska tradicija nalaganja badnjaka, izvorno vezana za domaće ognjište, prelazi za vreme Kraljevine Srbije i u javni prostor. Među njenim vojnicima razvio se običaj da lože badnjake u kasarnama. Za vreme Kraljevine Jugoslavije vojna ceremonija sa badnjakom dalje je razrađena i standardizovana u pravilima službe, ali je njenom izvođenju došao kraj izbijanjem Drugog svjetskog rata. Od zadnje decenije dvadesetog veka, Srpska pravoslavna crkva i lokalne zajednice organizuju javne proslave Božića u kojima badnjak ima bitnu ulogu. Parohijani ga na Badnji dan svečano poseku i odvezu do crkve, u čijoj porti se obavi nalaganje badnjaka uz blagosiljanje sveštenika. Svečanost se završava druženjem parohijana okupljenih oko vatre.

Podeli ovu vest

12/03/2014 0 comment

Proslavljeni violinista Jovan Kolundžija izabran je za člana Akademije duhovnih posvećenika "Dostojevski", svetski priznate i ugledne Akademije sa sedištem u Moskvi, koja okuplja najumnije ljude sa različitih meridijana i najistaknutije predstavnike različitih profesija, saopštio je danas Centar lepih umetnosti Gvarnerius. Među članovima ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti