fbpx

Vredne ruke pletilja iz Sirogojna proslavile Srbiju

Vredne ruke pletilja iz Sirogojna proslavile Srbiju

Oduvek su žene same obrađivele vunu od runa do kudelje i kanure, prele, tkale i plele pokrivke i odeću bližnjim, a njihov zanat je star koliko i svet, sve ono što se od beza i sukna nije moglo sašiti plelo se: tople vunene čarape, rukavice, šal, a onda su došli i džemperi.

Prvi put javno na izložbi 1962. godine, žene iz Sirogojna i okoline pokazale su svoje rukotvorine. Najhrabrije su odlučile da se organizuju da pletu za tržište i tako zarade. One pohađaju i prvi seminar posvećen pletenju. Organizator i modni kreator bila je Dobrila Smiljanić koja je ostala u Sirogojnu da svoje snove sa pletiljama, decenijama nadalje plete. Kada su počele bilo je svega dvadeset žena, a devedesetih skoro 2000 pletilja radilo je za svetsko modno tržište. Oko 35000 unikatnih odevnih predmeta, ispletenih mekom islandskom vunom, odlazilo je u svet, a devizni priliv dostizao milione dolara godišnje. Od tradicionalnih zanimanja stvorena je modna odeća visokih kvaliteta, osobenog dizajna i autentičnog stila. Džemperi, jakne, mantili, kaputi, kompleti, kape i šalovi iz Sirogojna bili su rado viđeni na modnim revijama, sajmovima i u izlozima ekskluzivnih radnji u Švedskoj, Italiji, Francuskoj, Nemačkoj, Americi, Japanu. O njima su pisli svetski modni časopisi pominjući zlatiborske pletilje, nepoznate zabrađene žene, zagledane u ruke koje neuhvatljivom brzinom promeću redove, šare, boje...

sirogojno ograda

Jedinstveni projekat organizacije pletilja podrazumevao je rad na edukaciji, opismenjavanju, zdravstvenom i kulturnom prosvećivanju i izdizanju seoskih žena. U Sirogojnu su pletiljama u čast dolazili slikari, pisci, lekari, poljoprivredni stručnjaci i omogućavali im da nadoknade propušteno i da se uključe u savremene tokove. Dopunska zarada pletilja zaustavila je migraciju iz narazvijenog područja prema urbanim centrima i inostranstvu. Sačuvale su one tako svoje planinska sela, a pletenje kao novo zanimanje donelo je i prve penzije.

Zlatiborske pletilje izdržale su i prevladale nevolje sa kraja 20. veka, ratove, sankcije, nemaštinu. Početkom novog stoleća organizacija pletilja postaje privatna kompanija nepromenjenog imena. Njima u čast ali i da se nezaboravna lepota i neponovljiva originalnost njihovih dela sačuvaju za vremena koja dolaze, osnovan je jula 2008. godine Muzej pletilja kao trajna pohvala njihovoj istrajnosti, radu i umeću koje je Sirogojno uvelo u svet i svet dovelo u Sirogojno.

Zbog tekstova o pletiljama u Muzeju se čuvaju časopisi i revije za ženu i porodicu kao što su „Bazar" i „Nada" . U muzeju se čuvaju i nagrade, od kojih je najvrednija nagrad koju je Sirogojno, kao jedino preduzeće iz Jugoslavije, dobilo od italijanskog udruženja dizajnera – AMMA pehar za doprinos visokoj modi Evrope, kao i plakete sedam žena za izuzetan talenat. Tu se nalaze i nagrade koje je dobila Dobrila Smiljanić: Nagrada za najuspešnijeg kreatora godine, Nagrada Privredne komore Srbije za doprinos razvoja privrede SRS, „Zlatni paun", dve „Zlatne košute", Vukova nagrada za razvoj kulture na selu, Orden rada sa zlatnim vencem, Sedmojulska nagrada, „Dan republike", Modna statua agencije DON FASHION. U jesen 1975. godine organizovana je revija u Sirogojnu za 120 žena amasadora. Poznata glumica Liv Ulman bila je redovan kupac njihovih odevnih predmeta na Petoj aveniji. Slavni francuski kreator Pjer Karden tražio je da mu se hitno donese 30 eksponata, od kojih je odabrao 18 za svoju kolekciju. Saradnja sa njim je odbijena jer je na te odevne predmete hteo da stavi svoju etiketu. U Muzeju se čuvaju svedočanstva i nagade koje potvrđuju koliki je bio značaj zlatiborskih pletilja i svedoče o njihovoj slavi širom sveta.

muzej pletilja sirogojno

Podeli ovu vest

26/02/2019 0 comment

Sveti Simeon je duhovno, monaško ime Stefana Nemanje, utemeljivača dinastije Nemanjića, koji je rođen 1114.godine, a umro 1200. u Hilandaru. Vladao je od 1170.godine. Na početku vladavine bio je u vazalnom odnosu sa Vazantijom. Kad je svrgao brata Tihomira, postao je veliki župan Raške. Borio se za samostalnost svoje države, pa je ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti