Veliko Gradište, prvi put u istoriji pominje se u Ravaničkoj povelji iz 1381. godine, kojom knez Lazar ostavlja 13 sela u Peku manastiru Ravanici, među kojima je i Gradište.
Ta varoš, koju okružuju dve reke i jezero, ima više sunčanih dana od, na primer, Splita. Veliko Gradište ima i bogatu turističku ponudu - od Alaskih večeri, takmičenja u kuvanju riblje čorbe, preko Silafesta, jedinog međunarodnog festivala koji je priznao međunarodni komitet turističkih filmova, do "Carevčevih dana", praznika violine.
Prvi šef Narodnog orkestra Radio Beograda, čuveni Vlastimir Pavlović Carevac utkao je melos gradištanskog kraja u više od 8.000 zvučnih i notnih zapisa koji se danas čuvaju u arhivi Radio Beograda. Danas u Srbiji skoro da ne postoji niko ko ne zna za "Svilen konac" i "Cicvarića kokonješte", "Nizamski rastanak", "Tobdžijsko kolo" ili pesme "Duni malo vetre sa Karpata", "Rado, kćeri Rado"...
Osim turističkog, u Velikom Gradištu leže i veliki potencijali za investiranje u prerađivačku industriju, obnovljive izvore energije, poljoprivredu ili razvoj banjskog turizma, za šta najznačajniji investicioni potencijal leži u 200 hektara zemlje u rasponu od samo četiri kilometra uz obale Srebrnog jezera.
A na kraju, ili na početku posete Gradištu, na tek nešto više od 100 kilometara od Beograda, u blizini Koridora 10 i nedaleko od Rumunije, jeste dobar ručak i čorbast pasulj - "gradištanac", čiji se recept moze naći na sajtu www.serbianpuzzle.rs.
