fbpx

Manastir Manasija - veličanstveno duhovno i kulturno blago Srbije

Manastir Manasija - veličanstveno duhovno i kulturno blago Srbije

Dva kilometra severozapadno od Despotovca nalazi se manastir Manasija,poznat i pod imenom Resava, jer je podignut uz desnu obalu reke Resave, u živopisnoj klisuri koju čine obronci planine Beljanice.

Manastir Manasija (Resava) je jedan od najznačajnijih spomenika srpskе srednjovekovne kulture i najznačajnija građevina koja pripada takozvanoj Moravskoj školi.

manasija crkva unutrasnja

Manasija je zadužbina despota Stefana Lazarevića, posvećena Svetoj Trojici, podignuta i živopisana izmedju 1407 i 1418 god. i prestavlja mauzolej despota Stefana.Tokom vekova manastir je više puta pljačkan i paljen.Turcima je služio kao utvrđenje, crkva kao konjušnica austrougarskoj vojsci, a priparta kao barutana koja se jednom i zapalila.Obnovljena je 1845.god.

MANASTIR MANASIJA VRATA

Manastirski kompleks sastoji se od crkve unutar tvrđave nepravilne osnove.Sa masivnih zidova tvrđave diže se 11 kula među kojima se visinom ističe Despotova kula sa severne strane. Crkva ima osnovu pravougaonika sa upisanim krstom u kombinaciji sa trikonhosom.U naosu četiri slobodna stuba nose glavnu dvanaestostranu kupolu, a još četri manje osmougaone kupole su na uglovima crkve. Manasija pripada arhitekturi moravske škole; kao petokupaona građevina najsličnija je manastiru Ravanica.

manasija freskaBožja ruka,orao i lav simbol jevanđelista

Manasija je zidana naizmeničnim rezanjem kamenih tesanika vezanih debelnim spojnicama maltera bez opeke, sa arkadnim ukrasima.Po tome Manasija podseća na spomenike raske škole, jer su u podizanju hrama učestvovali majstori iz primorja.Priprata na zadnjoj strni naknadno je dozidana (na ktitorskoj kompoziciji despot Stefan drži manasijsku crkvu bez priprate).Gornji deo priprate je dosta stradao za razliku od kamenog poda urađenog od mermernih pločica složenih u mozaik rozete sa krstastom osnovom.

Posebnu vrednost Manasije čini njen živopis, koji po lepoti spada među najznačajnija ostvarenja u starom srpskom slikarstvu.To je poslednji spomenik moravskog stila.Freske,ostarele i oštećene i danas uzbuđuju raskošnom lepotom. Iz plavetnila pozadine izranjaju likovi svetitelja u raznobojnim odeći dama sa puno ukrasa. Sve je to vrlo sveđano i naglašeno plemenito i u odelu i u oruđju ,u stavu i u pokretu, u oplemenjinim likovima i umnim pogledima.

hrist u hramu manasija

Nigde u starom srpskom slikarstvu onovremeni život nije toliko ušao u religijsku sliku. Sa freskama poznatim pod nazivom"Sveti Ratnici", rađene u strogom vizantijskom stilu dodat je viteški stav tako da predstavljaju uspešnu kombinaciju zapadno renesansnog stila i vizantijske tradicije.

sveti ratnici freska

U toku vekova živopis u priprati je potpuno uništen ,a u naosu u velikoj meri.

MANASTIR MANASIJA OLTAR

Od prvobitnih 2000 metara kvdratnih fresaka, danas ima svega oko 500metra kvadratnih. Ali i tako preostale freske svedoče o prvobitnoj lepoti i raskosi fresaka Manasije. Po sličnosti sa freskama u crkvama u Solunu i Svetoj Gori, smatra se da su glavni majstori došli iz Soluna, centra srednjovekovnog slikarstva na Balkanu.

Od brojnih fresaka se ističu monumentalna ktitorska kompozicija (na zapadnom zidu, levo od ulaza) na kojoj je prikazan despot Stefan Lazarević, Uspenje Presvete Bogorodice (visoko na zaopadnom zidu), već spomenuti Sveti ratnici u obe pevničke apside, Parabola o zabludelom sinu (u južnoj pevnici), priča o carskoj svadbi i priča o bogatašu i ubogom Lazaru (u severnoj pevnici), princeze apostola na oltaru, poprsje svetitelja u centralnom kubetu itd.U manastirskoj porti ima ostataka dve stare građevine iz prvobitnog manastirskog kompleksa. Južno od crkve nalaze se zidovi velike trpezarije ,koja je imala i spratni deo koji je verovatno služio kao konjušnica i prepisivačnica knjiga.

Desno od glavnog ulaza postoji Mali konak, rekonstruisan 1958.god. Sa istočne i severne strane su novi konaci. Manasija je građena sa namerom ktitora da predstavlja reprezentativni objekat. Moćne zidine sa 11 kula, manastirska zdanja i arhitektura crkve sa naglašenom vertikalom koja daje crkvi posebnu eleganciju, manastiru Manasija sa manastirom Visoki Dečani daje epitet najvećih gradova srednjovekovne Srbije. Kao spomenik kulture od izuzetnog značaja , Manasija je i potencijalni kandidat Srbije za listu svetske kulturne i prirodne baštine.

Manasija freska Stefan

Manasija je značajna i kao veliki duhovni i kulturni centar srednjovekovne Srbije. Tek izgrađeni manastiri Resave su prihvatili grupu monaha sa juga. Osim Manasije u Donjoj Resavi postojala je grupa manjih manastira, po igumanu Filaretu sedam, koji su imali sličnu prepisivačku delatnost kao najveći među manastirima Resave-Manasija.

Za većinu malih manastira u Donjoj Resavi smatra se da je ktitor baš despot Stefan Lazarević. I u ovim manastirima su ,po letopisu Miljkovog manastira "u tišini radili književnici resavski."Od te monaške oaze u Donjoj Resavi danas postoje tri manastira: Tomić, Zlatenac i Miljkov manastir.

Podeli ovu vest

18/08/2021 0 comment

U prvoj polovini XVIII veka nastala je u selu Cvetke crkva brvnara posvećena arhistratigu Mihailu, koja je stradala u vreme borbi za oslobođenje od Turaka. Na njenom mestu je, izgleda 1824, podignut nov, Bogorodičin hram, trudom sveštenojereja Ivana Pejovića, dok je radove izveo osaćanski neimar Mitar Novaković.Prvobitna crkva se razlikovala po ...

06/03/2024 0 comment

Svetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija (UNWTO) je raspisala četvrti po redu Konkurs za izbor najboljeg turističkog sela u nameri da se ...

15/03/2024 0 comment

Hilandar je bio predmet posebne brige i pažnje svih Nemanjića, ali od svih njih, posle svetog Simeona i Svetog Save Hilandar je od Nemanjića (pored, ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

17/03/2024 0 comment

Bele poklade su u poslednju nedelju, odnosno dan uoči početka Časnog posta, i tad se pojede nešto od belog mrsa. Otud i naziv bele ili sirne. Sve ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti