fbpx

ANDREJEVDAN - stari običaji

ANDREJEVDAN - stari običaji

Sveti Andreja je bio prvi apostol Isusa Hrista i jedan od dvanestorice velikih apostola. Zato se zove Prvozvani.

Rođen u Vitsaidi, živeo je kao ribar,a iz njegove porodice u istoriji hrišćanstva proslavljeni su otac Jona i brat Petar.Bio je učenik Svetog Jovana, koga je ostavio i krenuo zajedno s bratom za Hristom. Po silasku Svetog duha, dobio je da propoveda jevan, jevanđelje u Vizantiji i Trakiji,potom u dunavskim zemljama,pa u Rusiji,oko Crnog mora, i najzad u Epiru,Grčkoj i Peloponezu,gde je mučenički nastradao za veru.Razapet je na krstu,koji je imao poprečne krake,pa se takav krst danas zove Andrejin krst.

Andrej Sveti
Srbi ovaj praznik nazivaju i mečkin dan jer se Sveti Andreja smatra zaštitnikom velikih životinja.On sa njima razgovara,a one su mu pokorne i uvek ga slušaju.Cigani mečkari ga slave jer veruju da je ovaj svetac krotio medvede kao pse,te da putuje svetom jašući na mečki.
Po planinskim selima gde ima medveda,uoči ovog dana kuvao se kukuruz za medvede,koji se ostavljao da prenoći na krovu,pa ako ga mečke ne izjedu, onda ga čeljad ujutru našte srca pojede za zdravlje.Pravi se i mečkin kolač, koji deca rano izjutra odnesu na mečkina mesta i tu ih ostave. Veruje se da će se ovakvom žrtvom medvedi odobrovoljiti i da neće klati stoku. Takođe se veruje da na ovaj dan medvedi ne čine štetu i ne diraju ljude,zato i ne valja ići u lov na njih. Za ovaj dan su vezane i mnoge zabrane: u Šumadiji se ne štavi koža niti se bilo šta s njom radi, a u Homolju se ne radi ništa sa odećom, da mečke ne bi posepale odelo i onog što odelo nosi. Vodeničari sakupljaju priloge u brašnu,od koga prave hleb za mečku, koji prema verovanjui, ostaje svež godinu dana.
U Pomoravlju se može čuti priča da iznad Manastira Ravanica postoji pećina u koju se nekada sklonio jedan od sedam Sijanaca, učenik Svetog Andreje,Vladika ondašnjeg grada Trojana,današnje Ćuprije,pozvao ga je na ispovest.Učenik je pozvao najvećeg medveda,pokazao mu znak Svetog Andreje, uzjahao ga i tako došao pred vladiku.Ovaj se prestravi i reče mu da prvo skloni mečku,a onda počne dag a kori što u posne dane ne jede ribu nego pije mleko.Učenik Andrejin zatraži da se iznesu na sto i riba i mleko,pa prekrsti ribu i iz nje poteče krv.To isto uradi i sa mlekom,a iz njega niknu trava.Vladika u čudu pogleda čoveka,i od tada nikog više nije korio što o postu uzima beli mrs.
Slavi se kao krsna slava.

Autor: Dragomir Antonić,etnolog

 

Podeli ovu vest

09/11/2021 0 comment

KRSNO IME, SLAVA, KUĆNA SLAVA slavi se kao domaći, porodični, kućni praznik, na koji se poziva i šira familija, kao i prijatelji iz istog mesta ali i drugih krajeva. To je prilika da se sva rodbina okupi na jednom mestu. U srpskom narodu slava se slavi od pamtiveka, bez prekida, što joj obezbeđuje trajanje. Nekih promena u ritualu nema. To je ...

15/04/2024 0 comment

Manifestacija koja se održava od 16. do 19. aprila u spomen na dva veoma bitna datuma iz istorije Beograda, na 16. april 878. godine kada se prvi put ...

15/04/2024 0 comment

Manastir Stara Pavlica nalazi se na stenovitom brežuljku desne obale reke Ibar u neposrednoj blizini Nove Pavlice. Prošlost ovog spomenika je malo ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

18/04/2024 0 comment

Narodna nošnja u zlatiborskim selima je u pogledu osnovnih karakteristika veoma srodna sa nošnjama jugozapadne Srbije, koja zajedno sa nošnjom ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti