fbpx

Raška pravoslavna arhitektura

Raška pravoslavna arhitektura

Srpsku arhitekturu XIII veka predstavljaju veliki manastiri koji su građeni prema koncepcijama vizantijskih manastira. Najnovija arheološka istraživanja otkrivaju građevine tih celina, projektovane tako da omoguće život monaških zajednica. Među manastirskim građevinama koje mogu da se rekonstruišu u idealnom smislu, dela različite namene vredna su pažnje. Međutim, glavne manastirske crkve – katolikoni – najbolje očuvane, najveće su i najreprezentativnije građevine po kojima se prati glavni tok arhitekture.

Program prostora i arhitektonska zamisao celine ostali su dve bitne odrednice srpske arhitekture u XIII veku. U Žiči (1207-1219) ktitora kralja Stefana i njegovog brata Save, prvog srpskog arhiepiskopa, program prostora je zaokružen u bitnim elementima. Jednobrodna građevina sa kupolom na sredini, delovi prostora za horove uz naos i odvojene priprate sa bočnim paraklisima, pripadali bi za naredne spomenike neizostavnoj celini. Dodaci tom programu bivali su plod naročitih namena.

zica 2

U Žiči spoljna spratna priprata sa kulom podignuta je po želji prvog arhiepiskopa kao sedište novoosnovane srpske arhiepiskopije. Građenje tog dela crkve bilo je povereno skupini majstora iz zapadnih krajeva, sa romanskog područja, koji su, po svoj prilici, izgradili posle toga veliku spoljnu pripratu u Studenici, kulu zvonik iznad ulaza u manastir, zatim Pridvoricu i Bogorodicu Hvostansku, obe u opisanim raškim koncepcijama. Toj skupini majstora, ili nekoj drugoj sličnog obrazovanja, valja pripisati i crkvu u Mileševi, posvećenu Vaznesenju. Kod svih pomenutih građevina osnova je raški program prostora, a oblici – ravne malterisane fasade uz krupnije ili sitnije pojedinosti – govore o romanici kao stilu. Velike spoljne priprate kao novina u prostoru, podrazumevale su potrebe razvijenih obreda. Proširena namena u Studenici bila je razlog za izgradnju velike spoljne priprate kralja Radoslava, a u Mileševi, u drugačijoj zamisli, verovatno po Savinoj želji. U toj priprati je on i sahranjen. Jedno od sedišta episkopije, Bogorodica hvostanska u Metohiji, takođe je dobila spoljnu pripratu i dve snažne kule.

Autor:Šuput Marica- Arhitektura vizantijskog sveta

Podeli ovu vest

22/03/2014 0 comment

Širi region centralne Šumadije i grada Kragujevca oslanja se na dva rečna toka, Lepenice i Gruže. U slivu ovih reka nalaze se i poznati srednjovekovni župski centri: Gradac (Jerinino Brdo) kod Batočine - kao sedište Lepeničke župe; i Borač kod Knića - kao sedište župe Borač. O njihovom značaju, na posredan način svedoči i pokretan arheološki ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti