fbpx

Posetite srednjovekovna arheološka nalazišta u Šumadiji

Posetite srednjovekovna arheološka nalazišta u Šumadiji

Širi region centralne Šumadije i grada Kragujevca oslanja se na dva rečna toka, Lepenice i Gruže. U slivu ovih reka nalaze se i poznati srednjovekovni župski centri: Gradac (Jerinino Brdo) kod Batočine - kao sedište Lepeničke župe; i Borač kod Knića - kao sedište župe Borač. O njihovom značaju, na posredan način svedoči i pokretan arheološki materijal koji je dospeo u Narodni Muzej.

Najvažnije saobraćajnice bile su duž Morave ("Carigradski drum"), i put iz Beograda ("Beogradski drum") preko Avale, dolinom Kolubare, na Rudnik i odatle ka Borču, pa dolinom Gruže prema Žiči i dalje ka Prizrenu. Ostaci lokalnih puteva pronađeni su i u dolini Lepenice, okolini Borča i Grbica.
*
Arheološkim istraživanjem Gradca rasvetljena je njegova značajna uloga kroz čitavu istoriju. Sem svoje praistorijske uloge u gotovo svim razdobljima, utvrda na platou Jerininog Brda, od dolaska Rimljana dobija veći značaj. Opstaje i u ranovizantijsko doba o čemu svedoče arheološki nalazi 5-7 veka., potom prekid u doba doseljavanja Slovena i nakon njih (7-10. vek) i najverovatniju obnovu u 11. veku, nakon slamanja Bugarske moći za vreme Vasilija II. Predpostavlja se da utvrada na platou Jerininog brda, rušenje doživljava verovatno u pohodu Stefana Nemanje 1183., nakon čega i oblast Lepeničke župe biva uključena u srednjovekovnu srpsku državu, što se zna na osnovu hilandarske povelje iz 1189. Sudeći po povelji Đurđa Brankovića iz 1428-1429. godine, grad je imao nekakvu obnovu u doba Đurđa i Jerine, a možda i duži život u srpskom srednjem veku pre tog doba, za šta za sada nema potvrda. Svoj konačni kraj u tom slučaju, najverovatnije doživljava sa padom despotovine, čemu bi mogli ići u prilog brojni stećci (nadgrobnici) koji spadaju u vreme 14-16. veka.
*
Arheolog Milenko Bogdanović obavio je istraživanja Gradine u Grbicama i tom prilikom utvrdio postojanje vizantijske crkve u podnožju brda iz doba Justinijana (6. vek), a u Gradini cisternu za vodu i naselje 10-12. veka uz zidine grada.
*
Borač se kao župa prvi put pominje u Žičkoj povelji Stefana Prvovenčanog 1218/19., a procvat doživljava u vreme despotovine. Svoj vrlo moćan početak, sudeći po pokretnom arheološkom materijalu, grad je doživeo u rimsko doba, a njegovo trajanje kroz vizantijski period za sada se samo predpostavlja. Despot Stefan ga naziva "slavni grad Borač". Borač osvajaju Turci 1438. godine.

selo borac narodni muzej kgselo Borač, foto:Narodni muzej Kg

U dolini reke Gruže poznate su još i utvrde u selima Čestin, Pajsijević, (koje zasada smestamo u 14.-15. vek), potom iz žičke povelje, poznati su još i Bresnica sa Trgom, Sibnica sa Okruglom, a iz literature i Leševo. Sa severne strane, na Rudniku, našu teritoriju omeđuje utvrda u Stragarima poznata u literaturi kao Srebrnica, u kojoj je Despot Stefan za naslednika odredio Đurđa Brankovića, a poznata je i utvrda u selu Kotraži u neposrednoj blizini iz koje potiču jedna fibula iz 4. veka i jedna naušnica iz 11. veka.

Gradovi nisu arheološki istraživani, a po koji pokretni nalaz sa njihovog područja dobija višestruko na značaju upućujući svojim vremenskim omeđavanjem na moguće zaključke. U literaturi se takođe pominju utvrde Gradište (Goluban) u Viševcu kod Rače (podno koga je rodno mesto Krađorđa), i Kuline u selu Petrovac kod Kragujevca. Rekognosciranjima terena u okolini Knića otkrivena je utvrda Klik u selu Bečevici, a potes Gradina pominje se i u Oplaniću. U Bečevici postoje ostaci starije crkve iz doba 14-15. veka koju narod naziva Mrnjinom crkvom. Sa obronaka Gledićkih planina, široj teritoriji Kragujevca pripada i utvrda na uzvišici, u selu Grošnici (Gradina) - elipsoidne osnove, za koju ima potvrda da je trajala u antičko doba, ali i predpostavki o njenom srednjovekovnom životu na osnovu narodnog predanja kojim se pripisuje "prokletoj Jerini". U slivu Bistrice, u Levču, istraživana je srednjovekovna utvrda u Starom Selu kog Sugubine.

Srednji vek kao doba duboke pobožnosti, otkrivaju nam i manastiri, crkve i crkvišta središnje Šumadije: Blagoveštenje Rudničko, Voljavča, Petkovica-u oklini srednjovekovne Srebrnice, potom Bogorodičin manastir kod Batočine (nije ubiciran), Vraćevšnica, Divostin, Drača, Kalenić, Grnčarica (izmešten-po predanju zadužbina Dragutinova), crkva Kumanica u Ramaći, i crkva u Borču, crkvine u Ješevcu, Kamenici.

Manastir Drača

Manastir Svetog Nikolaja Drača

Nekada gusto naseljena, što se vidi iz Brokijerovog putopisa iz 1433., stradanjima Despotovine od Turaka 1439. godine, a naročito nakon njenog pada 1459., Šumadija je strašno opustela. Stanovništvo ovih krajeva koje je izbeglo odvođenje u ropstvo, bežalo je naročito u Ugarsku i manje u Crnu Goru. Preseljavanja su se nastavljala i kasnije, a Turci su uništavali utvrde kako ih niko ne bi više koristio, sem najvažnijih koje su uzimali u upotrebu. U 16. i 17. veku nastaje zatišje u iseljavanju preko Save i Dunava, ali putopisci saopštavaju o bednom stanju naroda u Srbiji, i o pustim i retko naseljenim predelima. Konačno 1690. godine bilo je najjače iseljavanje koje je zahvatilo i Šumadiju, Srbija je bila gotovo pusta.

Tek sa nastankom kraće austrijske uprave prvih decenija 18. veka, u Kragujevcu i okolini počinje veći priliv stanovništva iz Dinarskih oblasti u sliv Gruže, i kosovsko-metohijskog stanovništva u sliv Morave i donje Lepenice. A i manji broj porodica vratio se iz Ugarske na svoja ognjišta. Novi stanovnici zatiču stara srednjovekovna pusta sela i nazivaju ih "Staro selo" ili "Selišate", kojih toponima ima u većem broju sela u našoj okolini.

 

Podeli ovu vest

19/10/2014 0 comment

Po nalogu Mlečana i kotorske gospode Marin Druško sredinom XV veka otrovao arsenom preko 70 prevlačkih monaha. Kako je manastir, gde je sveti Sava osnovao prvu Zetsku eparhiju, porušen do temelja? Šta znači današnje mirotočenje svetog mira iz kostiju prevlačkih velikomučenika? „UMOLjAVAMO Vaše Visokopreosveštenstvo da blagoslovite da se od sada ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti