fbpx

Narodna tradicija - osvećenje i rezanje slavskog kolača

Narodna tradicija - osvećenje i rezanje slavskog kolača

Sve važnije obredne radnje i obredni materijal o slavi vode neposredno poreklo iz Svete liturgije, šire uzeto - odnosno iz Crkve: u tome se ogleda crkveni karakter slave. Obred slave, kao i svi drugi obredi u Crkvi predstavljaju oblik komunikacije ili opštenja čoveka sa Bogom - zato je svaka molitva lično intonirana, i sve - osim onih koje se odnose na individualna lica - imaju oblik množine, što izražava saborni karakter molitve: baš kao i u samoj Božanskoj liturgiji u kojoj se molimo za sve, za ceo svet.

U toj sabornosti nije brisan nijedan pojedinac, ma kako bio mali i neznatan pred ljudima, a gramatička množina ne predstavlja naknadni zbir, nego ukupnost, sabornost - zajednicu.

Sveštenik prvo molitveno priziva Gospoda Isusa Hrista da blagoslovi predloženi hleb i vino, izgovarajući tri puta reči: "Gospode Isuse Hriste Bože naš, blagoslovi ovaj hleb i ovo vino Duhom tvojim Svetim svagda, sada i uvek i u sve vekove vekova. Amin." Zatim obema rukama uzima hleb i podiže ga, okrenut ikoni, odnosno istoku: "Gospode Bože, prinosimo Ti ovo u slavu i čast svetog...; njegovim molitvama primi, Premilostivi, ovu žrtvu u svoj nadnebesni žrtvenik."

Zatim spušta kolač i reže ga po donjoj kori u vidu krsta i preliva ga vinom čineći znak krsta.

Kolač okreću sveštenik, domaćin i svi prisutni - kružno, u desno, dok se pevaju tropari. Isti tropari se pevaju i na venčanju, kao i prilikom rukopoloženja u čin đakona, prezvitera i episkopa. Okretanje kolača u krug označava večnost. Krug je simbol večnosti.

Posle ovoga kolač se lomi na pola i stavljaju se njegove polovine donjom korom jedna prema drugoj, tako da prorezana mekota jedne i druge polovine bude okrenuta gore: nju celivaju sveštenik i domaćin tri puta. Sveštenik govori: "Hristos među nama." Domaćin odgovara: "I jeste i biće." Za vreme pevanja tropara kolač su okretali svi prisutni - domaći i gosti; ako ih je bilo mnogo, onda oni bliži neposredno su okretali kolač, a oni dalje njihovim posredovanjem bili su u vezi sa kolačem, držeći svaki ruku na ramenu onoga ko stoji ispred njega. Tu pojavu imamo ređe u kući, ali je zato imamo često, gotovo redovno kad je u pitanju hramovna slava, školska slava, esnafska i sl. jer se i tamo reže kolač a prisustvuje veliki broj vernika.

Pošto je završeno celivanje slavskog kolača, pevaju se tropari koji su u ovaj obred ušli iz prazničkoga bdenija, odnosno jutrenja.

Iza toga dođe jektenija u kojoj se moli za narod, arhijereja, Pravoslavne Hrišćane i na kraju za ukućane - po imenu. Na kraju, kao i obično, mali otpust. Tada dođe čestitanje.

Podeli ovu vest

16/12/2020 0 comment

Manastir Tronoša nalazi se 17 km od Loznice, na putu za Krupanj. Po predanju, izgradnja manastira se vezuje za kralja Dragutina, koji je počeo podizati manastir, ali ga je smrt pretekla, pa ga je završila njegova žena Katarina 1317. godine. Tokom Turskog perioda Tronoša je nekoliko puta paljena, rušena i pljačkana. Ponovo je podignuta 1559. ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti