fbpx

Dukati i zlatovez, lepota srpske narodne nošnje

Dukati i zlatovez, lepota srpske narodne nošnje

U raz­li­či­tim kra­je­vi­ma i raz­li­či­tim vre­me­ni­ma, ogla­vlje je ima­lo raz­li­čit ob­lik i for­mu, ali mu je ulo­ga uvek bi­la ista — ozna­ča­vao je uda­tu že­nu. Že­na ga je no­si­la pri­li­kom sva­kog jav­nog po­ja­vlji­va­nja u sve­ča­nim pri­li­ka­ma, pri od­la­sku u crkvu, na sla­vu, na svad­bu, ne­de­ljom i pra­zni­kom. Zla­tom vezena ogla­vlja po­se­do­vao je sa­mo ma­li broj bo­ga­ti­jih poro­di­ca. Ka­pa zla­tom ve­ze­na bi­la je deo sta­re no­šnje go­spo­đa u Sen­tan­dre­ji i na­zi­va­la se "čep­ca", dok je "še­pac" ili žen­ska gra­đan­ska ka­pa, ta­ko­đe, bi­la bo­ga­to ukra­še­na zla­tom.

Ubra­đa­ji ma­ra­me i ka­pe naj­če­šće su na­sta­ja­le u ku­ći, ra­di­le su ih ta­len­to­va­ne že­ne, za se­be ili po na­rudž­bi­ni. Rad na ma­ra­mi tra­jao je od osam do de­set da­na... Pre­ma ko­li­či­ni ve­za mo­glo se su­di­ti o bo­gat­stvu po­ro­di­ce. Zla­tom ve­ze­na ogla­vlja no­si­le su i u se­li­ma uda­te že­ne. Uz njih su obič­no u Sla­vo­ni­ji, Bač­koj, Ba­ra­nji i Sre­mu, no­si­le du­ka­te, dok su u Ba­na­tu ima­le to­ke. Po­sle Prvog, a na­ro­či­to po­sle Dru­gog svet­skog ra­ta do­šlo je do zna­čaj­nih pro­me­na u ode­va­nju se­o­skog sta­nov­ni­štva. No­šnja je gotovo u pot­pu­no­sti iz­gu­bi­la re­gi­o­nal­ne i na­ci­o­nal­ne od­li­ke, što je uti­ca­lo da iz upotre­be ne­sta­nu ove vr­ste žen­skih po­kri­va­la za gla­vu...

ZLA­TO­VEZ
Tradicija ve­za zlat­nim ni­ti­ma kod Sr­ba po­ti­če iz sred­njo­ve­kov­nog umet­nič­kog cr­kve­nog ve­za. Uz freskos likarstvo i pi­sa­ne mininjature zla­to­vez se sma­tra jed­nim od tri naj­zna­čaj­ni­je te­ko­vi­ne sred­njo­ve­kov­ne srp­ske kul­tu­re. Naša naj­po­zna­ti­ja ve­zi­lja tog vreme­na bi­la je pe­sni­ki­nja Je­fi­mi­ja, ko­ja je na po­kro­vu za ći­vot kne­za Lazara zlatom na svili izvezla: "Po­hva­lu kne­zu Lazaru".
Zla­to za vez mo­glo je da se na­ba­vi u se­o­skim i grad­skim pro­dav­ni­ca­ma, a pro­da­va­li su ga pu­tu­ju­ći tr­gov­ci sit­nom ro­bom ko­ji su sti­za­li i do naj­u­da­lje­ni­jih se­la

Autor:Ve­ra Ša­rac - Mom­či­lo­vić

Podeli ovu vest

22/11/2013 0 comment

Čitavom gomilom konkretnih primera prof.dr Lazo M. Kostić dokazuje da „u aktima Vatikana nijedan kraj gde žive Srbi nije tako ostentivno označavan srpskim kao Boka Kotorska. Za oznaku vere ne kaže se nikad pravoslavna, nekad samo šizmatička ili grčka, a najčešće srpska ili srbijanska. Da se u Boki srpski disalo i srpski osećalo vidi se iz ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti