fbpx

Pešterski ćilim, prelepe šare sjeničkog kraja

Pešterski ćilim, prelepe šare sjeničkog kraja

Sjeničko-peštersko ćilimarstvo je veština izrade ćilima karakteristična za prostor jugozapadne Srbije, odnosno opštine Sjenicu, Tutin, Prijepolje, Novu Varoš, Priboj i Novi Pazar. Osnovni proizvod ove delatnosti je dvobojni, ili višebojni ćilim, napravljen u jednom komadu, sa dva jednaka lica i čitavom površinom ukrašen beskonačnim motivima pruga. To je ćilim tipa šarenice, lokalno nazvan ćilimača, koja prethodi ornamentalno složenijem ćilimu. Dobija se tehnikom pretkivanja, odnosno kombinacijom ove sa tehnikom klečanja, dok se ćilim dekorisan šarama – balucima, dobija prvenstveno tehnikom klečanja. Kao osnovna sirovina za izradu ćilima koristi se vuna autohtone rase ovce ‒ pramenke. Smatra se da najbolju vunu daju ovce sa planinskih ispaša, što je osobito uticalo na razvoj ćilimarstva u ovoj oblasti.

Ćilimarska radinost sjeničko-pešterskog kraja odvijala se na dva načina. U početku je tkanje bilo deo kućne radinosti, a tkalja osnovni proizvođač i kreator dekoracije. Tkanje je obavljano na horizontalnom razboju, pa su tkanine sastavljane iz više delova. U ovoj fazi ćilimi se proizvode za sopstvene potrebe I bližu okolinu.

Početkom 20. veka nastupa novi stadijum ćilimarske radinosti, kada tkanje postaje zanatska delatnost, koja se odvija pod snažnim uticajem ćilimarskih škola, tkaonica, preduzeća. Ćilimi se proizvode po utvrđenim mustrama inspirisanim domaćim i stranim ćilimarstvom. Tada se u Ćilimarskoj školi u Sjenici pojavljuje vertikalni razboj, koji ubrzo ulazi i u kućnu upotrebu, te ćilimi postaju jednodelni.

Devedestih godina 20. veka bilo je moguće videti kako u letnjim mesecima devojke i žene tkaju ćilime u svojim dvorištima, na razbojima prislonjenim o zidove kuća ili neko stablo. U to vreme sjenički kraj je bio jedan od retkih u Srbiju u kome je ćilimarstvo bilo na zavidnom nivou u pogledu organizovanosti proizvodnje, kao i količine i kvaliteta izrade ćilima. To je nesumljivo imalo pozitivnog uticaja na održavanje kontinuiteta ćilimarske delatnosti ovog kraja, s obzirom da se veština tkanja sjeničko-pešterskih ćilima očuvala do danas, kao deo kućne radinosti i kao deo aktivnosti organizovanih od strane tkačkih udruženja.

Podeli ovu vest

12/07/2022 0 comment

Petrovdan se slavi u čast svetih apostola Petra i Pavla, 29 juna po starom odnosno 12. jula po novom kalendaru. Već sam narodni naziv za praznik Petrovdan ukazuje da je dan uglavnom posvecen svetom Petru, ređe se pominje u narodu i kao Pavlov dan, koji se obicno slavi sutradan kada se takode ne radi. Kod Srba se do danas zadržao običaj da se ...

06/03/2024 0 comment

Svetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija (UNWTO) je raspisala četvrti po redu Konkurs za izbor najboljeg turističkog sela u nameri da se ...

15/03/2024 0 comment

Hilandar je bio predmet posebne brige i pažnje svih Nemanjića, ali od svih njih, posle svetog Simeona i Svetog Save Hilandar je od Nemanjića (pored, ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

17/03/2024 0 comment

Bele poklade su u poslednju nedelju, odnosno dan uoči početka Časnog posta, i tad se pojede nešto od belog mrsa. Otud i naziv bele ili sirne. Sve ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti