fbpx

Golijsko "Svatovsko jezero"

Golijsko "Svatovsko jezero"

Daićko jezero se nalazi na severozapadnoj strani Golije, u produžetku kose koja se od Jankovog kamena (1.833 m nv) spušta prema severu i gradi razvođe između dve najveće i najpoznatije golijske reke – Moravice i Studenice. Umorfo-hidrološkom smislu pripada slivu Moravice,ali je u neposrednoj blizini razvođa sa slivom Studenice, jer vododelnicu predstavlja greben Rivotine, koji se nalazi sa istočne strane jezera. Leži na 1.436 metara nadmorske visine u maloj, plitkoj depresiji. Površina vodenog okna je oko 160 kvadratnih metara, sa obimom od približno 50 metara.

Do Daićkog jezera je lako doći jer se nalazi neposredno pored asfaltnog puta Ivanjica-Bele Vode, odnosno Ivanjica-Golijska Reka.

Od Ivanjice je udaljeno tridesetak kilometara, od Belih Voda nešto više od dva kilometra, a od Golijske Reke desetak kilometara. U narodu se ovo jezero često naziva Tičar, po brdu koje se nalazi sa njegove zapadne strane. Nije retkost čuti i naziv „Svatovsko jezero“, ili „Gorsko oko Golije“.

Pitanje nastanka jezera i njegove starosti predstavlja veoma složen problem, koji nije rasvetljen, a na čijem rešavanju se vrlo malo radi. O nastanku jezera postoji više mišljenja. Prema jednom, jezero je nastalo pod neposrednim uticajem tektonskih pokreta. Drugo mišljenje je da je jezero glacijalnog (glečerskog, ledničkog) porekla. Ima i onih koji smatraju da je depresija jezera nastala pregrađivanjem starog inicijalnog dela doline Pakašnice (reke ponornice) velikom količinom deluvijuma (materijala nastalog raspadanjem stena i taloženjem na blagim padinama).
Jezersko dno nije simetrično, već je nagnuto prema severozapadu, pa je najveća dubina, koja iznosi 3,2 metra, ekscentrično položena. Dubina neposredno uz žmiravac varira između 1 i 2,7 metara. Najveća je u severozapadnom, a najmanja u jugoistočnom kraju. Razlog zašto je dubina jezera pored obale relativno velika leži u tome što se vegetacija tresavskih biljaka pruža u obliku jednostavnog pokrivača od prvobitnih obala prema centru. Tresava nailazi na slobodnu površinu vode, prekriva je i pliva po njoj.

Jezero je kultno mesto za stanovnike golijskih sela. Ako je verovati narodnim pričama tu se okupljaju najlepše gorske vile. Nekada su se pored jezera služili i verski obredi. Dugi niz godina, na proplanku pored Daićkog jezera narod se okuplja u veoma velikom broju na Prokoplje, 21. jula. Sabor koji masovno posećuju meštani i ljubitelji Golije predstavlja veliku presiju na ekosistem jezera. Preko puta jezera postavljena je spomen-česma posvećena Vlastu Parezanoviću, pioniru šumarstva u Moravičkom kraju, na kojoj je uklesano:
„Kada bi svaki čovek znao koje je drvo njegovo,
nikada ga ne bi posekao“.

Podeli ovu vest

21/09/2025 0 comment

Reka Lim Prijepolje jedna od najlepših reka Srbije. Izvire iz Plavskog jezera i teče dužinom od 174 kilometra. Njena najveća klisura je između ...

20/03/2025 0 comment

Termomineralni izvori Trepčanske banje spadaju u najbolje proučavane u našoj zemlji. Prvo ispitivanje fizičko-hemijskih svojstava vode izvršili su ...

12/05/2025 0 comment

Boravkom u prijepoljskim selima, možete osetiti čari netaknute prirode i tradicije. Prijatna i sveža klima, mirisi cvetnih livada, reke, mir i ...

01/10/2025 0 comment

Mnogi ljubitelji sunčanog Kopaonika, uživaju u mnogobrojnim čarima ove fascinantne planine. Klima tokom prolećnog perioda je idealna zla sve one koji ...

21/07/2025 0 comment

Kopaonik nije samo zimska bajka, leto mu daje novo lice. Sa mirisom četinara, blagom klimom, zelenim horizontima i mnoštvom sadržaja, planina postaje ...

23/10/2025 0 comment

Nedaleko pored Knjaževca nalazi se Stara planina, najveća planina u istočnoj Srbiji. Visokoplaninski masiv fascinantne lepote i netaknute prirode ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti