fbpx

VIDOVDAN - sveti praznik Srba

VIDOVDAN - sveti praznik Srba

Vidovdan je jedan od najvećih praznika u Srba.Pravoslavna crkva je uvrstila Vidovdan u svoj kalendar tek krajem prošlog veka, 1892.godine.U ranijim vremenima ovaj dan bio je posvećen proroku Amosu,a kasnije Svetom knezu Lazaru i srpskim mučenicima.

Narodna vera i obredne radnje vezane za ovaj dan znatno su starijeg porekla,a praznik Vidovdan,na koji se održala Kosovska bitka,najvažniji srpski istorijski događaj,samo je nastavak kulta starog slovenskog božanstva Vida,koji je nepoznat u pravoslavnoj tradiciji.
U narodnim predanjima,Vid leči od svih očnih bolesti i omogućava slepima da progledju.Tako je u mnogim selima običaj da na Vidovdan ukućani ustanu rano,pred izlazak sunca, i gledajući prema suncu kažu:''Oj Vido,oj Vidovdane,daj mi vid dok sam živ.''

U Pčinji se gleda kakvo je vreme tog dana, pa ako je lepo,onda se iznose sve haljine na vazduh da se provetre.Ako je oblačno,domaćin izađe iz kuće,prekrsti oblake,pozove Svetog Vida da ga štiti i zabode kosu u zemlju.Celog dana ni reč ne progovara,da ne bi pala kiša.
Na ovaj dan izbegava se rad.U selu Srezojevci,blizu Takova,priča se da je stradao neki Čeda sa ženom Jovankom i to od groma Svetog Vida,jer je u nedelju kosio,a na Vidovdan plastio.

Takođe se veruje da tamo gde zemlja nije ''jaka'' ,kad se ječam pokosi,na Vidovdan se sme zemlja ''zagariti'' i ostaviti sve do sledeće godine da se ''odmori''.
Na Vidovdan su se u Kupreškom polju priređivala narodna takmičenja u kosidbi pa se to proširilo i na ostale narodske igre:bacanje kamena s ramena,skok iz mesta,preskakanje magarca i slično.

Starije žene u Bosni vračaju devojkama kad će se i za koga udati pomoću biljki vidić i modra vida.Muškarci,obično domaćini,čekaju da sunce izađe,potom se prekrste pa kažu:''Vide,Vidovdane,šta očima video,to rukama stvorio.''

Na ovaj dan se ne igra i ne peva.Oživljavaju se priče o Kosovskoj bici,caru Lazaru i ostalim srpskim junacima. Starci tvrde da se u ponoć vode promene,pa iz bistre pređu u crvene,jer je mnogo srpskih junaka iskrvavilo od Kosovskog boja do danas.Po crkvama se daju parastosi kosovskim borcima,a ponegde i svim izginulim ratnicima. Narod kaže da i kukavica na ovaj dan prestane da kuka zbog izginulih junaka na Kosovom polju.

Autor: Dragomir Antonić,etnolog

Podeli ovu vest

12/02/2024 0 comment

Narodna graditeljska baština Nacionalnog parka Đerdap je deo njene bogate graditeljske baštine raznovrsne namene i oblika. Osnovna rasprostranjenost narodne graditeljske baštine na području Nacionalnog parka Đerdap je do danas nedovoljno istražena i registrovana. Dosadašnjim terenskim uvidom u rasprostranjenost narodne graditeljske baštine ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti