fbpx

Vremeplov: Kako je srpski inženjer Božić zadivio svet

Vremeplov: Kako je srpski inženjer Božić zadivio svet

Dobrivoje Božić je bio inženjer mašinstva, pronalazač i konstruktor prve savremene kočnice za kočenje železničkih vozila.

Dobrivoje Božić, rođen je 23.12.1885. godine u Raški, gde je završio osnovnu školu. Gimnaziju je završio u Kragujevcu, a studirao u Nemačkoj na Visokoj tehničkoj školi u Karlsrueu i Drezdenu. U Karlsrueu mu je predavao i Rudolf Dizel, čuveni konstruktor dizel motora. Po završetku studija 1911. godine, Dobrivoje Božić se vraća u Srbiju i nženjerski rad započinje u železničkoj radionici Niš, gde istovremeno počinje i njegov istraživački rad u oblasti kočenja železničkih vozila.

Božić je istraživanja prekinuo za vreme Prvog svetskog rata i nastavio posle okončanja rata, radeći u Kraljevu, Beogradu i Zagrebu. Izumeo je železničku vazdušnu kočnicu koja je prvi put ugrađena u naše vozove 1913. godine i iste godine u Berlinu je patentirao svoj izum. Posle niza testiranja, na pruzi Zagreb-Rijeka, i otpora njegovom rešenju od strane Nemaca i Francuza, 1928. godine priznat je njegov patent sistema kočenja od strane Međunarodne unije železnica, kao čuvena kočnica ,,Božić“ i iste godine primenjena je u međunarodnom saobraćaju. Njegova rešenja kočnice železničkih vozila postala su osnova za sve tipove do danas primenjenih vazdušnih kočnica u železničkom saobraćaju. Kočnice, danas velikih proizvođača, su upravo usavršene kopije kočnice „Božić“.Božić je svojim izumom razrešio do tada nerešive probleme kočenja vozova poput: rešenja rasporednika (glavni uređaj kočnice) sa tri radna pritiska, povećanje probojne brzine vazduha u glavnom vazdušnom vodu (duž voza) sa 80 na 150 m/sek, rešenje problema postepenog otkočivanja voza, rešenje neiscrpnosti kočnice voza tokom kočenja, rešenje prepunjenja radne komore, rešenje problema automatske promene sile kočenja u zavisnosti od opterećenja železničkog vozila.

Bio je ratnik, dobrovoljac balkanskih ratova. Posle Drugog svetskog rata živeo je i radio u Americi, odakle se konačno vratio u Beograd 1964. godine, gde je preminuo 1967. godine.

Podeli ovu vest

27/01/2018 0 comment

Ako želiš da vidiš najčudnije mesto koje pripada Studenici, ali je van nje, treba da pođeš severno od manastira, kroz predeo zvani Nemanjina kula. Ide se uz brzu žubornu reku Studenicu. Na levoj strani videćeš izvor i kamenolom belog mermera, koji je Nemanja upotrebljavao za zidanje svoje Velike crkve. Malo dalje ...

04/06/2026 0 comment

Iako "dvotrećinski" pripada proleću, jun se smatra letnjim mesecom – kažu klimatolozi i meteorolozi. Mnogo je razloga što se jun smatra prelomnim ...

21/05/2026 0 comment

Spasovdan je četrdeseti dan od Vaskrsa i uvek pada u četvrtak.Ovo je stočarski i ratarski praznik,koji se slavi i kao krsna slava,ali i kao zavetina ...

20/03/2026 0 comment

DANI KOMEDIJE u Jagodini je manifestacija koja traje preko pedeset godina u kontinuitetu, okuplja veliki broj ljubitelja satire i humora sa brojnim ...

08/05/2026 0 comment

Markovdan je posvećen Svetom apostolu i jevanđelisti Marku. Bio je prvi pomoćnik Svetog Petra i na molbu vernika napisao je knjigu o učenju Isusa ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti