fbpx

Vinarstvo u Srbiji - više od 1000 godina

Vinarstvo u Srbiji - više od 1000 godina

Prvi nađeni tragovi vinogradarstva i vinarstva na teritoriji Srbije su posude iz bronzanog doba, oko 200. godine pre nove ere, i iz gvozdenog doba, oko 400. godine p.n.e. Prilikom arheoloških iskopavanja Sirmijuma i drugih antičkih lokaliteta u Srbiji pronađen je veliki broj amfora koje dokumentuju dovoz vina. Poznato je da je rimski car Domencijan (69-96. god.) uveo zakonski monopol kojim je samo italičnim vinogradarima bilo dozvoljeno da sade kvalitetnu lozu. Taj monopol je važio sve do pojave cara Marka Aurelija Proba, rođenog u sremskom, a rimskom carskom gradu Sirmijumu 232. godine. Prob je zasadio vinovu lozu na padinama Alma Monsa (Fruška gora) u okolini Sirmijuma, pa je za njegovo ime vezan početak vinogradarstva u Srbiji.

Istorija srpskog vinarstva duža je od 1000 godina – od začetaka srpske države u 8. i 9. veku, a naročito za vladavine dinastije Nemanjića, od 11. do 14. veka. Srpski vladari su posebno negovali kulturu gajenja vinove loze. U doba cara Dušana donet je zakon koji se odnosio na spravljanje vina i njegov kvalitet, o čemu svedoči zapis iz „Povelje Stevana Prvovenčanog“. Sam car Dušan je posedovao velike vinograde i dvorski vinski podrum u blizini Prizrena. U njegovo vreme iz vinograda i podruma u Velikoj Hoči vino je keramičkim vinovodom dugim 25 km dopremano sve do carskih podruma u prestonicu Prizren. U srednjevekovnoj Srbiji pehar vina je bio dijalog, dogovor, zakletva, opomena, obećanje, zakon i običaj.
Kad su južne predele Srbije zauzeli Turci, Srbi su se selili na sever i u doba cara Lazara, u drugoj polovini 14. veka, glavno vinogradarsko središte postaje Kruševac sa okolinom. Zaharije Orfelin, jedan od najučenijih Srba 18. veka, spominje u svom „Iskusnom podrumaru“ iz 1783. godine, da su naša najbolja vina manastirska i nadasve karlovačko vino, naročito crno i šiler i da su najbolja u starosti od tri do četiri godine.

Za vreme turske vladavine u Srbiji je došlo do uništavanja velikog dela vinograda, jer je konzumiranje alkohola kod muslimana zabranjeno. Stvari se menjaju nabolje posle oslobođenja od Turaka kada u Srbiji dolazi do intenzivnog razvoja vinogradarstva koje postaje najznačajnija privredna grana i tako 1848. godine, u vreme austrougarske vladavine, osnivanjem „Navipovog“ podruma počinje organizovana proizvodnja vina u Srbiji. U vreme dok je filoksera harala vinogradima Francuske, Srbija se pojavljuje kao proizvođač i izvoznik vina u Francusku (1890-1895).
Srpski vladari zaslužni su za razvoj srpskog vinogradarstva i vinarstva i u modernim vremenima, naročito kralj Petar Prvi Karađorđević i njegov sin Aleksandar. Oni su početkom 19. veka u centralnoj Srbiji na brdu Oplenac kod Topole podigli na desetine hektara vinograda i podrum u kome su proizvodili vrhunska vina. U blizini kraljevog podruma postojala je i Venčačka vinogradarska zadruga koja je bila poznata po proizvodnji penušavog vina, znana kao jedna od najvećih vinarija na Balkanu. Od sedamdesetih godina 19. veka iz Negotinske krajine se izvoze kvalitetna vina u Francusku, Austrougarsku, Nemačku, Rusiju, Švajcarsku, Rumuniju i druge zemlje.

Vinogradarstvo i vinarstvo Srema je jedno od najstarijih i najznačajnijih u ovom delu Evrope. Tako su Karlovci svoju slavu stekli pre svega zahvaljujući svojim vinogradima i vinima koja su se pila širom Evrope. Vinski podrumi u Sremskim Karlovcima i Irigu i danas su pravi doživljaj za goste. Oni su posle Prvog svetskog rata podizani u vidu laguma sa drvenim svodovima. Za vrenje i čuvanje vina koristila su se isključivo drvena burad sa drvenim ili metalnim obručima. I danas se može naći jedan broj podruma sa drvenim sudovima, mada se sve više prelazi na metalne sudove. Karlovčani koji su bili čuveni po svojim specijalnim vinima ausbruhu i bermetu, su devedesetih godina 20. veka obnovili proizvodnju ovih vina. Tehnologija pravljenja čuvala se i prenosila kao tajna u karlovačkim porodicama.

Podeli ovu vest

12/05/2014 0 comment

O poreklu imena "Žilavka" teško je dati tačan odgovor, ali pretpostavka o njenom imenu koje simbolizuje fine žilice, koje se naziru u doba pune zrelosti grožđa u bobici kroz njenu debelu, ali providnu  kožicu, može se uzeti kao logična, a dodatak hercegovačka kao da hoće reći nigde tako raskošna, nežna, blagotvorna i izdašna da nadoknadi ...

06/03/2024 0 comment

Svetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija (UNWTO) je raspisala četvrti po redu Konkurs za izbor najboljeg turističkog sela u nameri da se ...

15/03/2024 0 comment

Hilandar je bio predmet posebne brige i pažnje svih Nemanjića, ali od svih njih, posle svetog Simeona i Svetog Save Hilandar je od Nemanjića (pored, ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

17/03/2024 0 comment

Bele poklade su u poslednju nedelju, odnosno dan uoči početka Časnog posta, i tad se pojede nešto od belog mrsa. Otud i naziv bele ili sirne. Sve ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti