fbpx

Ko slavi Ognjenu Mariju,siguran je u letinu!

Ko slavi Ognjenu Mariju,siguran je u letinu!

 Ovo je dan kada Srpska pravoslavna crkva i vernici  proslavljaju praznik Svete velikomučenice Marine, u narodu poznat kao Ognjena Marija, koja se poštuje kao borac za hrišćansku veru i zaštitnica žena.

ognjena marija

Ona je stradala u vreme Diokleijanovih progona.Posle mučeničke smrti,njene mošti postadoše čudotvorne i isceliteljske. Zato su oduvek poštovane.

U narodu se veruje da je Ognjena Marija sestra Svetog Ilije i da svetac uvek u Oleto pita sestru kada je njegov dan,a ona od njega krije datum jer svetac može toliko da se raspusti da gromovima pobije čitav svet.Ognjenu Mariju slave svi oni koji su nekad imali štete od groma ili oluje. Ko slavi Ognjenu Mariju,siguran je u letinu!

U narodnoj pesmi "Ognjena Marija u paklu" peva se kako je Sveti Petar vodio po paklu Ognjenu Mariju I kako su tamo,između ostalog,naišli na jednog čoveka kome je gorela glava.Na Marijino pitanje šta je čovek Bogu zgrešio,Petar joj odgovara:

Onaj nije darovao kumu;
Kuma njemu Svetoga Jovana,
A on njojzi pare ni dinara.

U narodnom predanju čuvaju se primeri o vatri ili gromovima koji su u vrele praznične dane spalili žito, seno i domove ljudi koji su se ogrešili radeći na praznik Ognjene Marije. Običaj je da se na ovaj praznik, kada zbog velike vrućine "gori nebo i zemlja", ne rade nikakvi poslovi.

Priča iz Vasojevića kazuje da je baba Vida ovog dana grebenala vunu,kad u zlo doba kuća poče da se trese i zidovi da pucaju. Baba iznenađeno skoči i dohvati dvoje sinovljeve dece,svoje unučadi,pa potrča na vrata.Na vratima je Ognjena Marija zaustavi I reče da bi celu kuću satrla da nije dece u babinim rukama.Baba joj se pokloni kroz plač i izmoli za oproštaj.Ognjena Marija odmahnu rukom I babi iskrivi usta od uva do uva,a decu blagosilja.Kasnije su babu jedva izlečili u Manastiru Svetog Vasilija Ostroškog, a mnogi Vasojevići od tada slave ovaj dan.

Autor: Dragomir Antonić, etnolog

 

Podeli ovu vest

23/01/2014 0 comment

Okrenuo ćurak naopako.(narodna mudrost) Kožuhari ili ćurčije izrađivali su zimske odevne predmete od kože i krzna, kao što su ćurak ili kožuh i grudnjak. Obrađivali su kožu i za šubare, opaklije – do zemlje duge kapute, i bunde. Kožuh pripada grupi zimskih odevnih predmeta. Izrađen je od jagnjeće ili ovčije kože s runom, koja pokriva ...

06/03/2024 0 comment

Svetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija (UNWTO) je raspisala četvrti po redu Konkurs za izbor najboljeg turističkog sela u nameri da se ...

15/03/2024 0 comment

Hilandar je bio predmet posebne brige i pažnje svih Nemanjića, ali od svih njih, posle svetog Simeona i Svetog Save Hilandar je od Nemanjića (pored, ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

17/03/2024 0 comment

Bele poklade su u poslednju nedelju, odnosno dan uoči početka Časnog posta, i tad se pojede nešto od belog mrsa. Otud i naziv bele ili sirne. Sve ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti