fbpx

Sveti prvomučenik i arhiđakon Stefan

Sveti prvomučenik i arhiđakon Stefan

Stevanjdan spada među osam slava koje se najviše praznuju u srpskom narodu. Stevanjdan je inače u prazničnom danu, koji se, osim od onih čija je slava, svuda svetkuje kao treći dan Božića.

Sveti Stefan je prvi od sedmorice đakona koga su rukopoložili sveti apostoli, pa se zato i naziva arhiđakon Stefan, što znači: prvi, glavni među đakonima. Osim toga, on je i prvi mučenik za veru hrišćansku, te je stoga i nazvan Prvomučenik Stefan. Kao propovednik u Jerusalimu, izveden je iz grada i skončao od kamenovanja u kojem je učestvovao i njegov rođak Savle (kasniji apostol Pavle). Kult ovog sveca je vrlo rano razvijen i u svetu je podignuto mnoštvo hramova njemu posvećenih. Samo Srbi su mu posvetili više od četrdeset crkava i manastira. Crkva mu čini pomen četiri puta godišnje, a u našem narodu su dva njegova datuma u osobitom poštovanju - danas i 15. avgusta, kada se svetkuje kao Stevan Vetroviti.

Mnoštvo je narodnih običaja i verovanja o Stevanjdanu. Najraširenija radnja o ovom danu je iznošenje božićne slame iz kuće. Pažljivo pometena, slama nije bacana, jer se veruje u njenu plodotvornu moć, već je stavljana radi podsticanja roda i napredovanja u raklje voćnog drveća, pčelinjak ili privredne zgrade.

U šumadijskim selima se na Stevanjdan "polaze šljive". Domaćin sa sekirom odlazi u voćnjak da, kako se kaže, poseče nerodna stabla. Uzmahne sekirom, a neko ko je s njim ga odvrati od seče, govoreći mu da ne seče, jer će ove godine da rodi, pa stavi rukovet božićne slame u raklje stabla. I tako, od voćke do voćke, dok ne zakite slamom, radi pospešivanja rodnosti, sva stabla koja su prethodne godine omanula u rodu. Verovalo se da božićna slama štiti voćnjake od grada.

Po Banatu i Sremu su božićnu slamu uklanjali već odmah po ponoći na Stevanjdan. Slamu su uklanjale žene, po pravilu ćuteći - da se ne čuje kako odlazi Božić. Ponegde su to žene činile nage, jer se verovalo da tako neće biti u kućibuva. Slama je iznošena najčešće u vinograd i posipana ispod čokota, radi boljeg roda grožđa. Ili je stavljana u gnezda da kokoške bolje nose jaja i legu više pilića. Metla kojom je slama u kući pometena nije u druge svrhe upotrebljavana tokom godine, jer je čuvana radi zdravlja.

Autor: Mile Nedeljković

Podeli ovu vest

16/02/2015 0 comment

Matica srpska u Novom Sadu obeležava 189. godišnjicu osnivanja tradicionalnom Svečanom sednicom na kojoj će biti održana beseda i uručena Zmajeva nagrada za poeziju. Besedu "Znamenja Drugog srpskog ustanka" održaće dr Radomir J. Popović, a Zmajevu nagradu za najbolju pesničku knjigu objavljenu na srpskom jeziku protekle godine primiće Gojko ...

15/04/2024 0 comment

Manifestacija koja se održava od 16. do 19. aprila u spomen na dva veoma bitna datuma iz istorije Beograda, na 16. april 878. godine kada se prvi put ...

15/04/2024 0 comment

Manastir Stara Pavlica nalazi se na stenovitom brežuljku desne obale reke Ibar u neposrednoj blizini Nove Pavlice. Prošlost ovog spomenika je malo ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

18/04/2024 0 comment

Narodna nošnja u zlatiborskim selima je u pogledu osnovnih karakteristika veoma srodna sa nošnjama jugozapadne Srbije, koja zajedno sa nošnjom ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti