fbpx

Ide "Ćira" lajkovačkom prugom

Ide "Ćira" lajkovačkom prugom

1908. godine uskom lajkovačkom prugom prošao je prvi voz kolubarskim krajem. Dnevni list Pravda tako 8. avgusta 1908. piše o mestu koje se "američkom brzinom" podiže uz prugu: "To je Lajkovac, mesto u kome će se uskoro ukrštati železnička pruga sa aranđelovačkom, a docnije i sa milanovačkom i šabačkom prugom.

Sem toga to mesto leži usred najbogatijeg i najplodnijeg kraja, ne samo u valjevskom već i u obližnjem beogradskom okrugu. Vremenom će se u Lajkovac premestiti veći deo Uba i Lazarevca koji neće moći da održe konkurenciju ovog živog mesta", nadahnuto je pisao novinar. I Lajkovac je zaista bio najveća raskrsnica uskih pruga u bivšoj Jugoslaviji. Rastao je nastanjivanjem železničara sa svih strana, a pre svega iz Hrvatske i Bosne. Osim toga 1941. godine stigao je i jedan broj izbeglica. Železnička stanica je imala ukupno 49 skretnica i 41 kolosek. Sa prugom je u ovaj grad stiglo 25 nacija. Sve dok Ćira nije penzionisan u Lajkovcu je radilo 1500 železničara. U ložionici je bilo čak 50 parnih lokomotiva koje su vukle vozove na sve strane. Prolazile su na svakih 10 minuta. Bunari, vodotoranj i vodonapojnici, lokomotivska okretnica, kao i ložionička hala od betona s' krovom izgrađeni su pre Prvog svetskog rata. Za potrebe higijene radnika mašinske i saobraćajne službe stanice Lajkovac, 1908. godine, izgrađeno je kupatilo sa tuševima i toplom vodom. Ložionička hala ima osam boksova i koloseka, sa pet jama za čišćenje lokomotiva i pet bunara za napajanje. Prva žena na balkanu koja je vozila voz bila je poreklom Lajkovčanka. Da nije bilo pruge, voza, raskrsnice i železničke stanice, ne bi bilo ni Lajkovca. Svi Njegovi žitelji su ili železničari ili potomci železničara: njih uspavljuje pisak lokomotive, a damari im biju u ritmu kloparanja točkova voza. I danas kada kroz Lajkovac prolazi samo pruga normalnog koloseka Beograd-Bar, ložionica, stara okretnica, funkcionišu prilagođene novim uslovima ali i sećaju na prošla vremena.

 

Podeli ovu vest

09/11/2025 0 comment

Srpska ramonda je biljka koja raste Srbiji, uglavnom na istoku i jugoistoku, kao i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija (2524 m), na kome je srpska vojska, pod komandom vojvode Živojina Mišića, vodila najžešće borbe tokom stvaranja preduslova za proboj Solunskog fronta, protiv Bugara, u Prvom svetskom ratu. Bitka je vođena u ...

12/01/2026 0 comment

Po predanju oko 620. godine u Srbiji je osnovan moćni viteški red "Red crvenog zmaja". Psi pratioci srpskih vitezova su bili Silvani tj zmajevi. ...

09/11/2025 0 comment

Srpska ramonda je biljka koja raste Srbiji, uglavnom na istoku i jugoistoku, kao i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija (2524 m), na ...

09/09/2025 0 comment

Svetski tamburaški festival “Tamburica fest, održava se u centru Novog Sada od 11. do 14. septembra Tamburica fest poseduje jedinstvenu koncepciju ...

09/11/2025 0 comment

Kolo kao oblik narodnog plesa je široko rasprostranjeno kod srpskog naroda, u svim krajevima gde naš narod živi.Oblici kola i tipovi kola kod Srba u ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti