fbpx

Kusturici uručen "Pečat Hercega Šćepana"

Kusturici uručen "Pečat Hercega Šćepana"

Proslavljenom filmskom reditelju i piscu Emiru Kusturici uručena je nagrada "Pečat Hercega Šćepana" u Herceg Novom za ukupni umetnički rad za koji je navedeno da baštini najplemenitije vrednosti srpske tradicije i doprinosi odbrani identiteta i dostojanstva srpskog naroda.

Odluku o ovom visokom priznanju manifestacije "Trg od ćirilice" doneo je žiri, u čijem su sastavu bili preosvećeni episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, književnik Budimir Dubak, pesnik Radomir Uljarević i književni kritičar Želidrag Nikčević, a koji je radio sa blagoslovom Njegovog visokog preosveštenstva mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija.

Govoreći o nagrađenom autoru, Nikčević je sinoć ocenio da niko među domaćim i svetskim savremenim umetnicima nije kao Kusturica tako moćno i bez glorifikacije zahvatio prostor i vreme regiona najpre u filmovima, a potom i knjigama.

- Večeras, evo pred nama Emira Kusturice, čoveka koji je proneo slavu i moć srpske fantazije širom sveta, koji, najblaže rečeno, na ovu našu stranu ne gleda blagonaklono. Oni koji srpski jezik uopšte ne razumiju, a i oni koji neće da ga razumeju pokoreni su snagom te čiste fantazije, tim silovitim prodorom mašte sa Istoka, čudesima i snoviđenjima, beskrajnom radošću i tugom koju ta mašta vaskrsava - naglasio je Nikčević.

On je naveo da je u ispovednom tonu svoje književne misije, ne štedeći ni sebe ni druge, Kusturica započeo autobiografskom prozom "Smrt je neprovjerena glasina", a nastavio zbirkom priča "Sto jada" i dnevničkim zapisima, ličnim svedočenjima o teškom i lepom vremenu odrastanja, o sreći i nesreći, protiv zaborava.

Prema njegovim riječima, Kusturičina prozna ostvarenja pripadaju slovenskoj, srpskoj osećajnosti, čak njenom patrijarhalnom ogranku.

- I današnji primeri, u koje se tako slikovito upisuje Emir Kusturica, veoma su uverljivi: srpska duhovnost u stopu prati sudbinu srpskog naciona, i to sudbinu svih njegovih delova, snagom za koju nikad ne znate iz kakvih dubina dolazi i kakvim moćnim oružjem raspolaže - naveo je Nikčević.

On je napomenuo da se često pominje "problem pripadnosti Kusturice" i naveo da svi znaju i vole da kažu da "veliki umetnici pripadaju čitavom čovečanstvu", ali da pre toga pripadaju svom jeziku i svom narodu.

- Ukoliko su taj jezik i taj narod veći, naravno da je lakše da umetnik razvije svoje darove. Međutim, i u malim jezicima i narodima sasvim su mogući veliki umetnički podvizi, kakav je podvig Emira Kusturice. On svojim delima svojim knjigama, za nas čuva dragocenu duhovnu teritoriju, i daruje nam, kroz svoju biografiju, fantastične prizore svoje mašte - kaže Nikčević.

Obrazlažući odluku žirija, pesnik Radomir Uljarević naglasio je da svojim književnim i ukupnim umetničkim angažmanom Emir Kusturica baštini najplemenitije vrednosti srpske duhovne tradicije, pružajući nemerljiv doprinos odbrani ugroženog identiteta i dostojanstva srpskog naroda.

Prema njegovim rečima, nostalgičan, ironičan, duhovit i povremeno veoma dirljiv rukopis velikog umetnika, dragocen je ne samo zbog svoje krajnje iskrenosti i pripovedačke uverljivosti, nego i zbog hrabrosti da se autobiografskim štivom brani i zastupa etika, lična i nacionalna, u vremenima teških iskušenja i moralnih posrtanja.

- A to je tipična andrićevska tema, tragična i duboka, obrađena na nov način, sa novom umetničkom snagom - naveo je Uljarević.

On je istakao da raskošnim, neukrotivim i samosvojnim pripovedačkim darom Kusturica u savremenu srpsku prozu unosi duh i snagu ličnog svedočenja, dokazujući još jednom da vrhunska umetnost bogati i oplemenjuje.

- Ovde na "Trgu od ćirilice" svedočimo da nam jezik nije slučajno dat, da je mera istinske pismenosti i opismenjenosti mera čovekovog upodobljenja Bogu, Slovu, Hristu Gospodu, večnom smislu i večnom poretku... - rekao je Uljarević.

Prema njegovim rečima, što je čovek dublji, njegova je duhovna glad veća i njeno namirenje složenije.

- Pomeranjem svoje energije na razna polja kulture, a u okviru iste težnje da stvori umetničko delo, naš znameniti reditelj Nemanja Emir Kusturica uvek je stvaralački delatan, pretičući ono što je već ostvario. U filmskoj umetnosti, muzici, književnosti, graditeljstvu, uvek, nov prepoznativ i svoj. Kusturica svoj umetnički svet izražava svim talentima koje mu je Bog darovao - rekao je Uljarević.

On je naglasio da Kusturici prirodno pripada nagrada novskog "Trga od ćirilice" "Pečat Hercega Šćepana", vojvode Stefana od Svetog Save, pečat koji je u obliku zapete izradio akademski vajar Ratko Vulanović.

- Uručujući mu nagradu, želimo mu da rečenica njegovog života bude duga i da zapete iza njegovih radova na opštu korist srpskog naroda i svih ljubitelja istinske umetnosti budu česte i vidljive - rekao je Uljarević.

Na kraju programa sveštenik protojerej stavrofor Radomir Nikčević pročitao je molitvu za zdravlje Nemanje – Emira Kusturice.

Podeli ovu vest

04/10/2014 0 comment

U Kulpinu, dvadesetak kilometara od Novog Sada, nalaze se dva dvorca, jedan pored drugog, okruženi prelepim parkom i renoviranim pomoćnim zgradama. Iako se ne zna tačna godina njihove izgradnje, pominju se još 1745. kada ih je carica Marija Terezija dodelila plemićkoj porodici Stratimirović za ratne zasluge. Naime, Bogić Vučković Stratimirović ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti