fbpx

Smeh nas je održao! Narodni humor kroz priču i pesmu

Smeh nas je održao! Narodni humor kroz priču i pesmu

Smeh zbližava ljude i pomaže da se lakše prebrode neprilike i nevolje. Smeh je zajednički jezik svih ljudi. U našem narodu oduvek su se cenili pojedinci koji umeju da pronađu slabu, smešnu crtu pojava i karaktera, da u pravo vreme kresnu pravu, smelu i duhovitu reč. Takva reč se onda pamti i prepričava i postaje opštenarodna svojina. Humor je oružje u borbi protiv nasilnika, izrabljivača i birokrata. Tokom dugih stoleća borbe protiv Turaka narod je svoj otpor izrazio i kroz podsmeh agama i begovima. Tako je nastao lik Ere, smelog i duhovitog domišljana, koji se uspešno nosi s turskom vlašću.

Narodni humor je izražen kroz priču i kroz pesmu, u anegdotama, šaljivim kletvama i zakletvama, šaljivim željama i zdravicama. Posebno su zanimljive pesme podrugačice, koje ismevaju pojedina zanimanja, stanovnike nekih gradova i krajeva, alase, lovce, beskućnike. Zanimljiva je i njihova forma, koja je pozajmljena od "ozbiljnih" pesama, i koja se sada pojavljuje kao parodija. Kad se u desetercu peva o ljubavi muhe i komarca, orla i sove i o ženidbi jednoga vrapca i to na način starih, dobro poznatih pesama, onda sama ta činjenica izaziva smeh. Cilj naših šaljivih narodnih pesama nije da "ugrizu" i uvrede, nego da nasmeju i stvore dobro raspoloženje.

Naši preci voleli su šalu i smeh, ali i da se grubo podsmehnu. Oni su kroz šalu i smeh često izražavali svoje misli i težnje. U šaljivim pesmama iskazivala se šala, radi vedrog raspoloženja i prijatnog zabavljanja.

"Ne čudim se patki potkovanoj,
Ni bijeloj guski osedlanoj,
Nit' vukovoj kapi od samura,
Ni međedu zelenoj dolami,
Ni lisici, ni njenu đerdanu,
Ni pijevcu kovčali čakširam, —
No se čudim zecu dimijama:
Kud se vere, kako ne izdere!"

Smiješno čudo

U šaljivim pesmama iskazivao se i podsmeh na mnoge negativne pojave: oholost, hvalisavost, sebičnost, nadmenost, iskoriščavanje drugih i sl.

Naročito su oštre reči u šaljivim pesmama upućene osvajačima i ugnjetačima. Skoro sve šaljive pesme su vedrog duha. One, pak, kojima se ismejavaju osvajači ili ugnjetači lmaju satiričan ton.

"Doš'o Švabo sve do Ralje,
a od Ralje ne mož' dalje.
Joj kako to?
Joj zašto to?
Doš'o Švabo sve do Šapca,
a od Šapca jaše žapca.
Joj kako to?
Joj zašto to?"

Joj kako to

Podeli ovu vest

27/02/2015 0 comment

Prestiž i sjaj Dučićevih stihova učinili su da se o njemu govori isključivo, ili bar najviše, kao o pesniku. Međutim, on je preobrazio našu prozu jedva manje nego poeziju, i misaono, i rečnički, i stilski. Dučićeva putnička pisma Gradovi i himere, eseji o piscima Moji saputnici, filozofske refleksije Blago cara Radovana i Jutra sa Leutara dolaze u ...

15/04/2024 0 comment

Manifestacija koja se održava od 16. do 19. aprila u spomen na dva veoma bitna datuma iz istorije Beograda, na 16. april 878. godine kada se prvi put ...

15/04/2024 0 comment

Manastir Stara Pavlica nalazi se na stenovitom brežuljku desne obale reke Ibar u neposrednoj blizini Nove Pavlice. Prošlost ovog spomenika je malo ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

11/04/2024 0 comment

Ručno pletene čarape, ukrašene ornamentima, dvopređenim šarama, deo su naše istorije, opšte i pojedinačne, naše podsvesti i našeg bića.Predmet ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti