fbpx

Nacionalni park Đerdap - spoj vremena i prirode

Nacionalni park Đerdap - spoj vremena i prirode

Nacionalni park Đerdap, nalazi se u severoistočnom delu Srbije, na samoj granici sa Rumunijom. Na površini od oko 63.608 hektara duž 100 kilometara desne obale Dunava, od Golupca do Karataša kod Kladova prostiru se zone sa različitim režimom zaštite objekata prirode, spomenika kulture, faune i vegetacije reliktnih vrsta, koje potvrđuju razvoj vegetacionih serija od nastanka do današnjih dana.

Nacionalni park Đerdap nazivaju i rečnim nacionalnim parkom, budući da značajan deo Đerdapa čini Dunav, a najveću i najdužu klisuru probojnicu u Evropi, čudesna Gvozdena vrata, samoniklom botaničkom baštom i najvećim evropskim arheološkim muzejom u prirodi.
Bogatstvo flore Nacionalnog parka Đerdap ogleda se u preko hiljadu biljnih vrsta i u preko 20 flornih elemenata Đerdapa su i submediteranski, pontijski, mezijski, balkanski što sve ukazuje na specifičnu istoriju i današnje prilike ovog predela.

ZVONCIC DJERDAP

Istraživanja flore Đerdapa početa su u davnoj prošlosti. Koliko je Đerdapsko područje bilo i ostalo zanimljivo za botaničare – floriste i fitogeografe – svedoči podatak da je Josif Pančić tokom istraživanja flore Kneževine Srbije čak 12 puta u periodu od 1853. do 1876. godine, bio u Đerdapu i njegovoj okolini, uključujući podunavske peščare s jedne i druge strane klisure.
Veliko bogastvo životinjskog sveta na području Nacionalnog parka Đerdap je pre svega zbog očuvanosti raznovrsnih staništa koja daju dobre uslove za opstanak tako velikog broja životinjskih vrsta.

JELEN DJERDAP

U Nacionalnom parku Đerdap su posebno značajna sledeća staništa: voda, odnosno Dunav sa pritokama, očuvana šumska staništa, pre svega veliki kompleksi šuma koji su preduslov raznovrsnosti životinjskog sveta u njima, livade, klisure i kanjoni .U ovim očuvanim staništima, posebno se izdvaja životinjski svet kičmenjaka gde spadaju: sisari, ptice, gmizavci, vodozemci i ribe.

Nacionalni park Đerdap reprezentuje jedinstvo prirodne i kulturne baštine Srbije, jer je iz specifičnih prirodnih odlika ovog područja ishodila i izuzetno vredna kulturn abaština. Priobalni pojas Dunava u Đerdapu bio je nastanjen još u neolitu, a o kontinuitetu življenja svedoče otkrivene arheološke vrednosti – od monumentalne kulture neolita, Lepenskog Vira, preko spomenika antičkog i srednjevekovnog perioda, do savremenog doba. Đerdap, Gvozdena vrata hiljadama godina je izazov za putnike, trgovce, ratnike i mirotvorce...

DJERDAP TRAJANOVA TABLA

Nacionalni park Đerdap možete posetiti tokom čitave godine.
Uz obilazak atraktivnih vidikovaca, šetnju pešačkim stazama, posetu Vizitorskom centru u Donjem Milanovcu, Nacionalni park Đerdap upoznaćete i kroz Golubački grad, Lepenski vir, Trajanovu tablu i Dianu na Karatašu, suvenire i gastronomske specijalitete ovdašnjih ugostitelja.

Podeli ovu vest

29/12/2023 0 comment

Vlada Republike Srbije usvojila je danas uredbu o dodeli 100.000 vaučera za subvencionisani odmor u zemlji kojom se maksimalna vrednost vaučera ...

01/04/2024 0 comment

Savim posebno mesto za meštane kraljice banjskog turizma predstavlja "Most ljubavi" na koji dolaze mladi širom Srbije i inostranstva da zaključaju ...

14/03/2024 0 comment

Iako slična po gostoprimstvu njihovih domaćina, svako etno selo na području Sremske Mitrovice,  na sebi svojstven način čuva tradiciju, kulturu ...

12/04/2024 0 comment

Semeteško jezero na Kopaoniku – jezero koje u sebi krije jedan zanimljiv prirodni fenomen - jezero po kojem ostrva plove. Ovde možeš da uradiš ono ...

13/04/2024 0 comment

Prelepa Bobija, koja je prava oaza netaknute priode je planina u Zapadnoj Srbiji u predelu pod nazivom Azbukovica, nalazi se između desne obale ...

18/04/2024 0 comment

Područje opštine Požega pogodno za bird watching – posmatranje ptica, koje je u Evropi vrlo popularno a u Srbiji je tek u povoju. Može se videti ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti