fbpx

Despot Stefan Lazarević, ratnik,vitez,umentički znalac

Despot Stefan Lazarević, ratnik,vitez,umentički znalac

Sin srpskog kneza Lazara i kneginje Milice ,Despot Stefan Lazarević spada u red najistaknutijih ličnosti političkog i književnog života srednjovekovne Srbije. Kao ratnik i vitez prošao je mnoga ratišta od Angore do Rovina; kao knez i despot Srbije (1389 — 1427) bio je dobar organizator državne vlasti; prošao je mnoge zemlje, plovio Egejskim, Jonskim i Jadranskim morem; upoznao mnoge vladare i crkvene velikodostojnike.

Mnogo je video i naučio, stekao veliko iskustvo, upoznao kulturna bogatstva i način života drugih zemalja. Bio je radoznao duh, želeo je da mnogo nauči i da naučeno primeni na svome dvoru i u svojoj zemlji. Obrazovanje je stekao u porodičnom domu, govorio je i pisao na srpskoslovenskom, znao je grčki, poznavao latinski jezik. Bio je ljubitelj knjige i znalac umetnosti, misli se da je posedovao znatnu biblioteku, a po zapisima na rukopisima zna se da je oko sebe okupljao pisce i prepisivače, organizovao Resavsku školu i doprineo da se mnoge knjige prevedu na srpskoslovenski jezik. Inok iz Dalše, u prvoj polovini 15. veka, beleži:

U vremena i u dane blagovernog i sve blagonaročitog, samodržavnog i hristoljubivog, nikad nezaboravljenog, koji je u blaženoj končini, blagočastiva među carevima Stefana despota, gospodina Srba (1402 — 1427). I ja među inocima manji i poslednji bio sam u one dane u krajevima Sv. Gore Atona. I naredba toga je bila i iskanje, po kome nam je doći u krajeve ove, razloga radi prepisivanja knjižnog koji te s usrđem i ljubavlju pročitavaše, sisajući premudrost od ovih sa željom koja se povećava i korišću od pročitanja tih, jer veoma ljubljaše ove, kao u carstvu i slavi svetovnoj drugi niko.

Ne samo da se brinuo o knjizi, nego je i sam radio na njoj: prevodio je sa grčkog i stvarao originalna dela. Od njega su ostali Pohvalno slovo knezu Lazaru, Natpis na mramornom stubu na Kosovu i Slovo ljubve, spisi za koje je pouzdano utvrđeno da ih je napisao despot Stefan Lazarević.

U svim despotovim spisima preovladavaju svetovni motivi i svetovni pogled na svet, iako, što je sasvim razumljivo, ima navoda iz Biblije, što je rezultat književne prakse. Po tom svetovnom karakteru spisa i po opštim kulturnim i književnim tokovima — ljubav prema knjizi, stvaranje biblioteke, organizovan rad na prevođenju najpoznatijih knjiga na srpskoslovenski jezik, okupljanje učenih ljudi — despotovo vreme označava novi duh u kome se osećaju klice humanizma. Svežina humanizma, međutim, naglo je presečena padom despotovine.

Dr Staniša Veličković
Interpretacije iz književnosti I

Podeli ovu vest

01/07/2020 0 comment

Jul je mesec u kome se sabira glavno,hlebno zrno,po čemu je jul nazvan žitnim mesecom. Po narodnom predanju, sveti Petar je,žanjući i noću pšenicu,palio lile da bi bolje video,pa se u spomen toga do danas očuvalo paljenje lila uoči Petrovdana i Ivanjdana. Zapravo je najveći deo svetkovina u ovom mesecu posvećen najvažnijim poljoprivrednim ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti